Podmorje Crne Gore

mr joy ::Da li neko moze da mi nabavi knjigu ? Naravno platicu je.
Unapred hvala !

Dubok pozdrav mr joy

Kao što rekoh, bio sam sinoć i kupio par knjiga, plaćene po 20 €.
Ako ti odgovara mogu ti je poslati do Đale, to ti je oko 10-15 km od Segedina (po mojim informacijama)

Pozz!!!

preuzeto sa barinfo

Promovisana knjiga Podmorje Crne Gore
| 30:11:2012 |

Prostorije Matice crnogorske bile su preuske da prime sve zainteresovane za promociju monografije “Podmorje Crne Gore” Dragana Gačevića. Na promociji djela koje je pionirski poduhvat u Crnoj Gori govorili su predsjednik Ogranka Matice crnogorske Bar Ivan Jovović, profesor Zarija Lakić, novinarka Marija Čolpa i Dragan Gačević, ronilac i autor knjige.

Knjiga “Podmorje Crne Gore” predstavlja prvi sistematičan prikaz crnogorskog podmorja, djelo u kome je prezentovan dugotrajni istraživački rad ronioca Dragana Gačevića. Knjigu čini opis trideset brodskih olupina iz različitih epoha koje se nalaze na dnu crnogorskog mora, uz istorijske i tehničke podatke za svako od plovila (i jedan avion). Knjiga je ilustrovana izuzetnim fotografijama i predstavlja mini istoriju priobalja kroz priču o blagu iz dubina.

“Sadržinski, ova knjiga inicira kod čitaoca na promišljanje koliko je toga desetljećima prepušteno na milost i nemilost sudbine, odnosno silama prirode ili ljudske destrukcije, pri čemu je nemar državnih organa neupitan. Na individualnom planu, autor je učinio prvi korak, deskripcijom 30 potonulih brodova koje bi trebalo upisati u Registar kulturnih dobara Crne Gore, čime bi se konačno omogućila pravna zaštita i briga o njima. Na taj način i turistička ponuda bi bila atraktivnija, jer bi zainteresovani posjetioci mogli da obiđu ‘podvodni muzej’, umjesto dosadašnje ‘samoposluge’, gdje je svako, bez bilo kakve sankcije, mogao prisvajati kultumo -istorisko blago”, rekao je Ivan Jovović, predsjednik Ogranka Matice crnogorske Bar.

Po njegovim riječima, knjiga “neupitno ukazuje da Crna Gora ima raznovrsnu kulturnu baštinu i da je njena vrijednost jedan od resursa za dalji razvoj”.

Član Matice crnogorske, bivši predsjednik Opštine Bar Zarija Lekić istakao je da Matica prepoznaje značaj ovakvih publikacija koje otkrivaju dio kulturno-istorijskog blaga, te da je “i metodički i didaktički pristup ovoj temi od strane vrsnog ronioca i pripovjedača sasvim zanimljivim i životvoran”.

Autor knjige “Podmorje Crne Gore” Dragan Gačević, rekao je skromno da je knjiga plod rada tima koji se okupio oko njega, a da je mnoge zanimljive činjenice saznavao od ronilaca iz pojedinih gradova, naročito Sloba Krnje Lekića iz Bara i Ilira Čapunija koji je otkrio ispred Medove potonuli brod “Brindizi”.

“Počeo sam posao potaknut hrvatskom knjigom ‘Tajne Jadrana’, sa čijim sam autorima stupio u kontakt i dobio korisne savjete i informacije. Djelo koje vidite rezultat je uspješnih ekspedicija, a naravno, u ronilačkom poslu bilo je i onih drugih, koje bi dale, vjerujem, još zanimljivije djelo. Sa istraživanjem nisam stao, i srećan sam što ona sva urađena o mom trošku, dakle, ni eura nisam uzeo od poreskih obveznika Crne Gore”, rekao je Gačević i najavio serijal dokumentarnih TV filmova o podmorju Crne Gore.

Producent serije, novinarka i spisateljica Marija Čolpa, navela je da su knjiga i serija prošle trnovit put. “Knjiga je baza, bez nje se ne može, ona je osnov za sve radove i buduća istraživanja i projekte, a TV emisije su nadgradnja, nešto čime se možemo prikazati u inostranstvu i pokazati našu kulturnu baštinu. Najteže je bilo iz ogromnog mora materijala koje je u cjelosti snimio Gačević, odabrati kadrove, ali je tu na scenu stupila njegova vojnička disciplina i profesionalizam”, rekla je Čolpa.

Na kraju promocije upriličena je svjetska premijera prve epizode iz serijala “Podmorje Crne Gore”, dvadesetominutna saga o parobrodu “Tifany”, potonulom kod ostrva Lastavica, poznatije kao Mamula.

Pobjeda 01.12.2012 dvadeset dana pred smak svijeta...

Monografija „Podmorje Crne Gore“ predstavljena u Baru


BAR – Monografija „Podmorje Crne Gore“ Dragana Gačevića predstavljena je u četvrtak veče u prostorijama Matice crnogorske – Ogranak Bar. O djelu koje predstavlja jedinstven poduhvat u Crnoj Gori govorili su Ivan Jovović, profesor Zarija Lakić, novinarka Marija Čolpa i autor knjige Dragan Gačević.

- Knjiga gospodina Gačevića neupitno ukazuje da Crna Gora ima raznovrsnu kulturnu baštinu i da je njena vrijednost jedan od resursa za dalji razvoj. Prezentovani dokumentacioni materijal ujedno pokazuje da je crnogorski prostor ne samo na kopnu, nego i na moru, već stoljećima bio na razmeđi političkih uticaja i civilizacijskih krugova, čime je naša baština dobila na vrijednosti – kazao je predsjednik Ogranka Matice crnogorske u Baru Ivan Jovović.

Sistematski prikaz

Monografija „Podmorje Crne Gore“ prvi je sistematski prikaz crnogorskog podmorja. Plod je dugotrajnog istraživačkog rada ronioca Dragana Gačevića. U njoj je opisano trideset brodskih olupina iz različitih epoha koje se nalaze na dnu crnogorskog mora, uz istorijske i tehničke podatke za svako od plovila (i jedan avion). Ilustrovana je izuzetnim fotografijama i može se čitati kao mini istorija priobalja kroz priču o blagu iz dubina.
- Na individualnom planu, autor je učinio prvi korak, deskripcijom 30 potonulih brodova koje bi trebalo upisati u Registar kulturnih dobara Crne Gore, čime bi se konačno omogućila pravna zaštita i briga o njima. Na taj način i turistička ponuda bi bila atraktivnija, jer bi zainteresovani posjetioci mogli da obiđu „podvodni muzej“, umjesto dosadašnje „samoposluge“, gdje je svako, bez bilo kakve sankcije, mogao prisvajati kultumo-istorijsko blago – zaključio je Ivan Jovović.

Trnovit put

Član Matice crnogorske, bivši predsjednik opštine Bar Zarija Lekić istakao je da Matica prepoznaje značaj ovakvih publikacija koje otkrivaju dio kulturno-istorijskog blaga, te da je „i metodički i didaktički pristup ovoj temi od strane vrsnog ronioca i pripovjedača sasvim zanimljiv i životvoran“.
Producent serije „Podmorje Crne Gore“, novinarka i spisateljica Marija Čolpa, navela je da su knjiga i serija prošle trnovit put.

- Knjiga je baza, bez nje se ne može, ona je osnov za sve radove i buduća istraživanja i projekte, a TV emisije su nadgradnja, nešto čime se možemo prikazati u inostranstvu i pokazati našu kulturnu baštinu. Najteže je bilo iz ogromnog mora materijala koje je u cjelosti snimio Gačević, odabrati kadrove, ali je tu na scenu stupila njegova vojnička disciplina i profesionalizam – rekla je Čolpa.

Timski rad

Autor knjige „Podmorje Crne Gore“ Dragan Gačević, svoju knjigu je predstavio kao plod rada tima koji se okupio oko njega. Kako je kazao, mnoge zanimljive činjenice saznao je od ronilaca „Brindizi“.
- Počeo sam posao potaknut hrvatskom knjigom „Tajne Jadrana“, sa čijim sam autorima stupio u kontakt i dobio korisne savjete i informacije. Djelo koje vidite rezultat je uspješnih ekspedicija, a naravno, u ronilačkom poslu bilo je i onih drugih, koje bi dale, vjerujem, još zanimljivije djelo. Sa istraživanjem nisam stao, i srećan sam što su ona sva urađena o mom trošku, dakle, ni eura nisam uzeo od poreskih obveznika Crne Gore – rekao je Gačević i najavio serijal dokumentarnih TV filmova o podmorju Crne Gore.
Na kraju promocije upriličena je svjetska premijera prve epizode iz serijala „Podmorje Crne Gore“, dvadesetominutna saga o parobrodu „Tifany“, potonulom kod ostrva Lastavica, poznatije kao Mamula.

V. S.

Evo i kako su Vijesti vidjele promociju u Baru.....

[img] [/img]

Hvala lepo Borov.

jel si ti u Bgd ili negde drugde ? Javi mi pa cu ti javiti gde da posaljes knjigu.

Jos jednom hvala !

Imas od mene zaron u Grüner see ili pice u Baden-u.

Dubok pozdrav mr joy

u Baru sam, kad je pošaljem do Bgd javljam ti.
Pozz!!!

Fenomenalan tekst Dragana Gacevica na portalu analitika....


Mnogo je istorije rasuto pod morem
15. decembar 2012.

Share

Kakav se to jedrenjak krije u podmorju kod Rta Volujica, kakva je bila sudbina brodova „Cetinje“, „Rumija“, „Dag“, „Zenta“? Zašto su priučeni istraživači česti posjetioci podmorja i kako su drugi zaštitili podvodne lokalitete, a mi smo još uvijek na početku. Koliko je Jadran opasan pomorski put i zašto su od Briona do Prevlake za vrijeme bivše Jugoslavije postojali lokaliteti na kojima su mogli da rone samo rijetki - govori za Portal Analitika čovjek koji je, kako kaže, osjetio sve ono dobro i loše na Jadranu, profesionalni ronilac Dragan Gačević.



- Podvodna arheologija je idealna mogućnost za obmanjivanje javnosti od strane priučenih istraživača i zato je neophodno stručno obraditi sve arheološke lokalitete u našem podmorju. Istraživanja treba publikovati i o lokalitetima napraviti dokumentarni film. Nakon toga, institucije koje se bave zaštitom nasljeđa treba da pokrenu proceduru da podvodni lokaliteti budu zaštićeni kao kulturna dobra, preporučuje pasionirani istraživač našeg podmorja, profesionalni ronilac Dragan Gačević. Preporuke sagovornika Portala Analitika svakako treba uvažiti, jer je riječ o čovjeku koji je preronio gotovo cijeli Jadran, od Briona do Ulcinja. Istraživanje podmorja mu je profesija, jer je radio u Jugoslovenskoj ratnoj mornarici, a i danas otkriva tajne podmorja kao vlasnik ronilačkog kluba „Marina” iz Herceg Novog.

U bivšoj državi je, kaže, bilo više pozicija na kojima su mogli da rone samo rijetki, a on je bio jedan od tih.

- Ostrva Vis i Lastovo bila su zabranjena za posjetu stranaca. Ne mogu, a da ne pomenem taj arhipelag i prizore koje sam vidio u njihovom podmorju. Osim toga radio sam u jedinici koja je imala ronioce, bio sam starješina, obučavao sam ronioce. Tako sam bio u prilici da otkrijem neke podvodne grebene i plićine do tada nepoznate. Da ne pominjem podmorje Briona, Kornata ili Palagruže. Ne zaboravite da je i akvatorij Prevlake bio zabranjen za ronjenje, jedino su ronioci mornarice imali privilegiju da istražuju ovo područje. Bio sam zapovjednik ronilačkog broda i godinama sam imao ekskluzivno pravo na taj lokalitet, priča za Portal Analitika Dragan Gačević.

Godine istraživanja podmorja - ostataka brojnih brodoloma u čijem je otkrivanju učestvovao, Gačević je objavio u knjizi “Podmorje Crne Gore”, koja se nedavno pojavila u izdanju Matice crnogorske. Riječ je o publikaciji koja je svojevrstan vodič za ronioce, jer se u njoj pored brojnih istorijskih podataka o brodolomima mogu naći i oni o stanju olupine i preporukama za ronioce. Naš sagovornik skromno kaže da je u knjizi rasvijetljen samo dio kulturno-istorijskog blaga koje leži na dnu crnogorskog podmorja i da olupine koje nisu detaljno istražene nije želio da objavljuje.

ANALITIKA: U knjizi ste opisali čak trideset brodoloma. U vašem svojevrsnom vodiču za ronioce dali ste i mnogo istorijskih podataka. Kažete da Vas je na pisanje knjige podstaklo i to što su u medijima vrlo često objavljivane netačne informacije. Što mislite, zbog čega ima toliko grešaka?

GAČEVIĆ: Mnogo je razloga. Priučeni ronioci bliski nekim vladajućim strukturama i medijima u Crnoj Gori bavili su se istraživanjima. Sa tim su počeli u onim turbulentnim vremenima 90-tih godina, a kasnije su nastavili. Tako je snimljen film o nepostojećem brodu “Forverc” i prikazan je na TVCG, a u pitanju nije bio brod „Forverc“ već „Goricija“! Kasnije su se te greške metodom “copy paste” samo umnožavale. Uslijedila su slična “otkrića” kao što je podmornica U72, raketni brod između dva svjetska rata, amforište na dubini od 100 metara u Boki Kotorskoj, a svi znamo koja je dubina u njoj i slična “otkrića”... Na jednom sajtu sam našao informaciju da je ispred Boke potopljen austrougarski bojni brod “Sent Ištvan”, što svakako nema veze sa istinom. Imam u arhivi sva ta “otkrića” pa možda jednoga dana i to objavim.

ANALITIKA: Kada se govori o istraživanju podmorja nekako prvo pomislimo na izuzetno stare brodolome sa amforama. Poznato je da su oni bili meta samozvanih "istraživača", da su mnoge amfore pokradene. Vi pominjete jedrenjak nepoznatog imena kod rta Volujica, koji nije do sada istraživan. Kažete i da je na velikoj dubini...

GAČEVIĆ: Podvodna arheologija je idealna mogućnost za obmanjivanje javnosti od strane “priučenih arheologa”. Zato mislim da treba stručno obraditi sve arheološke lokalitete u našem podmorju, to publikovati, o svakom lokalitetu napraviti dokumentarni film. Nakon toga nadležne institucije kulture imaju osnovu za pokretanje zakonske zaštite arheoloških lokaliteta kao spomenika kulture.

Što se tiče nepoznatog jedrenjaka kod Bara - koliko ja znam - nikada nije stručno istraživan. Nalazi se na dubini od 50 metara, pa ga, za sada, čuva samo dubina koja nije dostupna svim roniocima. Osim toga, teško ga je pronaći, a i vidljivost je najčešće loša. No, ako se neka od zvaničnih institucija Crne Gore odluči za istraživanje ove lokacije, pomoći ću koliko mogu.

ANALITIKA: Kakva su Vaša iskustva sa istraživanjem starih brodoloma, tim prije što još uvijek nismo pristupili njihovoj zaštiti kao spomenika kulture, nismo ih ni fizički zaštitili, kako su to već uradili naši susjedi...

GAČEVIĆ: Koliko znam samo dva hidroarheološka nalazišta zaštićena su Zakonom o zaštiti kulturnih dobara. To su uvala Bigovica kod Bara i hidroarheološki lokalitet kod Risna. No, bez obzira što su zakonski zaštićeni lokaliteti na njima se sidre brodovi i čamci. Tako sidrima i sidrenim lancima lome sve što im se nađe na putu. S druge strane, na nautičkim kartama ne postoji znak zabrane sidrenja na ovim mjestima, i stoga se s pravom nameće pitanje svrhe zakona.

Kada su naši susjedi u pitanju - tu je stvar potpuno jasna. Svi potopljeni brodovi su u nadležnosti Ministarstva kulture republike Hrvatske. Imaju status spomenika kulture i na njih mogu organizovati ronjenje državne institucije i licencirani ronilački centri, koji imaju koncesiju za određeni lokalitet. Koncesiju izdaje ministarstvo kulture ugovorom u kom su jasno precizirana prava i obaveze ministarstva i koncesionara. Ronio sam na brojnim lokalitetima u Hrvatskoj i zaista je dobar primjer onaj u Cavtatu. Nalazi se na dubini od 27 metara i odavno je zaštićen željeznim kavezom. Nakon što je isti dotrajao prošle godine zamijenjen je kvalitetnijim pocinčanim kavezom. Dosta puta sam ronio na ovoj lokaciji i detaljno je snimio. Ukoliko postoji želja naših institucija za ovakvim načinom zaštite, rado ću dati na uvid snimljeni materijal i svojim iskustvom doprinijeti takvom projektu.

ANALITIKA: Postoji mišljenje da je lokacije starih brodoloma najbolje zadržati u tajnosti, kako ne bi privukli nepozvane "istraživače". Što Vi mislite?

GAČEVIĆ: Cilj zemalja je da brendiraju svoje podmorje, a ono se ne može brendirati skrivanjem potencijala. Samo lažni pronalazači po svaku cijenu žele da sakriju svoje laži, pa i lažne pronalaske. Ako država da u koncesiju lokaciju koncesionaru obavezaće ga ugovorom da je štiti. Lučka kapetanija i Pomorska policija u svakom trenutku imaju informaciju o svim lokalitetima datim u koncesiju. Znaju ko ima koncesiju i na koji lokalitet, znaju i čiji brodovi mogu biti iznad lokaliteta. Sve brodolome treba obilježiti plutačom za koju se vezuje ronilački brod, kako se lokacije ne bi uništile sidrima i sidrenim lancima. Kada su ovi problemi u pitanju neophodno je napraviti kvalitetnu pravnu regulativu. To mogu napraviti samo stručni kadrovi, a nikako „kursadžije“.

ANALITIKA: Godinama istražujete podmorje. Koje biste brodolome izdvojili, što je na vas ostavilo poseban utisak, sudbina kojeg broda. Da li je to ona parobroda „Cetinje“, možda jahte "Rumija"...

GAČEVIĆ: Svi brodovi koje sam obradio u knjizi s razlogom su tu. Neki od njih iziskuju posebnu pažnju, kao što su „Cetinje“, „Rumija“, „Dag“, „Zenta“. Prije neki dan, 10. decembra, održana je komemoracija žrtvama sa partizanskog parobroda “Cetinje” koji je potopljen u Tivatskom zalivu. Imao je nesreću da na svojoj prvoj vožnji udari u podvodnu minu, a u eksploziji je stradalo dvjesto ljudi. Nije slučajno što je probrodu „Cetinje“ pripalo prvo mjesto u knjizi i što sam opisao njegovu sudbinu u želji da ga otrgnem od zaborava.

Jahta “Rumija” ima posebno mjesto u istoriji Crne Gore. Tragajući za informacijama o ovoj jahti put me odveo u Novi Sad, gdje sam pronašao i slikao brodsko zvono skinuto sa nje. Posebno sam se obradovao kada sam u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu pronašao odličnu maketu jahte “Rumija”. Roneći iznad palube ove jahte ne možete potisnuti osjećaje da je tom palubom šetao knjaz Nikola i u neposrednoj blizini njenog potapanja otvorio radove na tadašnjoj luci Pristan.

ANALITIKA: Zanimljivo je da se među opisom brojnih brodoloma u vašoj knjizi našao i avion „Spitfire“?

GAČEVIĆ: Da, ali to ne znači da je on jedini u našem podmorju. Postoje još dva. Jedan kod Bara, na dubini od 53 metra, a drugi ispred zaliva Trašte na dubini 62 metra. Obradio sam samo avion „Spitfire“ jer sam siguran u ispravnu identifikaciju. U nekom drugom izdanju knjige nadam se da će se naći još neki brodolomi i dva pomenuta aviona.

ANALITAKA: Godinama ste radili u Jugoslovenskoj ratnoj mornarici. Preronili ste veliki dio Jadrana. Bili ste u prilici da vidite lokacije dostupne samo rijetkima...

GAČEVIĆ: Ronio sam od Briona do Prevlake i u bivšoj državi bilo je više pozicija na kojima su mogli da rone samo rijetki, oni kojima je to bila profesija. Vis i Lastovo bili su zabranjeni za posjetu stranaca. Kad pominjem Lastovo ne mogu a da ne pomenem njegov arhipelag i prizore koje sam vidio u podmorju. Da ne pominjem podmorje Briona, Kornata ili Palagruže. Ne zaboravite da je i akvatorij Prevlake bio zabranjen za ronjenje, osim roniocima JRM. Bio sam zapovjednik ronilačkog broda i godinama sam imao ekskluzivno pravo na taj lokalitet.

ANALITIKA: Vaša knjiga nas je podsjetila na podvodno blago, još jednom potvrdila da smo bili mjesto burne istorije, ali i da je Jadran bio opasan pomorski put...

GAČEVIĆ: Zaista smo bili mjesto burne i mnogo je te prošlosti prosuto po našem podmorju. A Jadran jeste bio opasan pomorski put. To se pokazalo i ovih dana. I to najbolje znaju oni koji su Jadranom plovili u svim vremenskim uslovima. I ljeti i zimi, danju i noću, po mjesečini i mrkloj noći, čamcem, jahtom, brodom i podmornicom. Ja sam jedan od onih koji je osjetio sve dobro i loše na Jadranu.

Drago mi je što sam uspješna i neuspješna istraživanja našeg mora radio bez opterećenja poreskih obveznika Crne Gore. Sa istraživanjem nijesam i neću stati. Mogu da najavim da će knjiga imati nastavak, ali u televizijskoj seriji “Podmorje Crne Gore”. Producent će biti ronilački centar „Marina“ iz Herceg Novog. Biće to prvi TV serijal o našem podmorju u domaćoj produkciji.

Suzana KAPETANOVIĆ

Dana 22.01.2013. sa pocetkom u 18 casova u organizaciji Centra za kulturu Ulcinj i Matice crnogorske odrzat ce se promocija knjige Podmorje Crne Gore autora Dragana Gacevica. Nakon prezentacije knjige bice premijerno prikazana jedna od epizoda televizijskog serijala PODMORJE CRNE GORE.

[img] [/img]

Promocija knjige Dragana Gacevica u Zagrebu....

[img] [/img]

[img] [/img]

PODMORJE CRNE GORE U ZAGREBU
U Zagrebu 22.03.2013. u Galeriji Vladimira Horvata - povodom Svjetskog dana voda otvorena je izlozba podvodnih fotografija medjunarodnog karaktera “Underwater photo marathon” - izlozba fotografija 2013.
Mladi i entuzijantan tim ronilackog kluba "Roniti se mora" koji ima zelju promovisati ronjenje i malo drugaciji pristup fotografiji stvorili su prekrasan ugodjaj fotografijama sa konkursa: "Podvodni fotomaraton". Ucestvovali su ronioci iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, BIH, Makedonije, Crne Gore, Italije i Njemacke. Izlozbu su omogucili mnogi sponzori, uz organizatora RK "Roniti se mora" i suorganizatora FK "Zagi-foto".
Tom prilikom promovisane su dvije knjige: “Blago Jadrana” autora Danijela Frke i Jasena Mesica i “Podmorje Crne Gore” autora Dragana Gacevica.
Fotografije o tome vise govore.


[img] [/img][img] [/img][img] [/img][img] [/img]

http://www.pobjeda.me/2013/05/26/nasa-tema-dragan-gacevic-crnogorsko-podmorje-novi-brend/

NAŠA TEMA – Dragan Gačević: Crnogorsko podmorje novi brend?


Crna Gora ima još jednu skrivenu ljepotu o kojoj ne vodimo dovoljno računa. To je Crnogorsko podmorje – pravi podvodni muzej, kako kaže Dragan Gačević, profesionalni ronilac iz Herceg Novog, njegov dugogodišnji „kustos“.

„Opšte bezvlašće“

- Ja sam u tom muzeju proveo cio život. O njemu sam i knjigu napisao. Zove se „Podmorje Crne Gore“ i svojevrsni je ronilački vodič. Crnogorsko podmorje je ljepše odozdo – kaže Gačević slikovito, i Crna Gora bi od Crnogorskog podmorja mogla da napravi novi brend. Tako su uradile mnoge zemlje u svijetu, zašto ne bi mogli i mi?

- Najbolji način za približavanje podmorja Crne Gore stranim gostima je korišćenje tuđih uspješnih iskustava. Tu prvenstveno mislim na susjednu Republiku Hrvatsku koja je jedna od vodećih zemalja ronilačkog turizma. Ja sam kao profesionalac bio pozvan na jedan seminar koji je održala (EUF) Evropska Podvodna Federacija i Hrvatski zavod za standarde, u Zagrebu, a povodom potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i Crne Gore sa Evropskom unijom. Tema seminara bila je: „Normiranje i standardi u ronilačkom turizmu“. Potpisivanjem Sporazuma Crna Gora se obavezala da će poštovati sve standarde EU, pa samim tim i standarde u oblasti „Pružanja usluga u ronilačkom turizmu“. Dok je EU i ostatak svijeta radio na standardima ronilačkog turizma, Crna Gora je imala najrigidniju pravnu regulativu iz oblasti ronjenja koja je izazivala zgražavanje ronilaca iz okruženja i svih potencijalnih gostiju koji su htjeli ronitu u našem podmorju. Nju su pisali oni koji neznaju ni pravo ni ronjenje. Ustavni sud Crne Gore krajem prošle godine ukinuo je morbidnu Uredbu o obavljanju podvodnih aktivnosti u vodama Crne Gore. Sada u Crnoj Gori ne postoji zakonska regulativa koja reguliše ronjenje pa je trenutno opšte bezvlašće u našem podmorju. Bukvalno radi ko šta hoće a sve je to kontraproduktivno za budućnost ronilačkog turizma u Crnoj Gori – kaže Gačević.

Turističko ronjenje

Knjiga „Podmorje Crne Gore“ je svojevrsan ronilački vodič po brodskim olupinama našeg podmorja. S tim u vezi smatram da bi Ministarstvo turizma trebalo finansirati izradu „Ronilačkog vodiča Crne Gore“ za početak na našem i engleskom jeziku. Vodič treba napraviti kvalitetno kako to rade uspješnje zemlje ronilačkog turizma. Sadržajem ronilačkog vodiča na najkvalitetniji način približili bi naše podmorje stranim gostima. Naši turistički predstavnici na sajmovima turizma imali bi sa čime predstaviti naše podmorje velikom broju potencijalnih turista koji žele posjetiti Crnu Goru.

- Ja ću ovih dana uputiti Ministarstvu turizma predlog za izradu „Ronilačkog vodiča Crne Gore“ i ukoliko dobijem pozitivan odgovor odmah ću pristupiti njegovoj izradi kako bi sljedeće sajmove turizma dočekali sa kvalitetnim ronilačkim vodičom. Ukoliko od Ministarstva turizma dobijem negativan odgovor turističko ronjenje ne može nam biti gore nego što je sada – kaže Dragan Gačević.



Ronilački vodič

Čim se pojavila u štampi knjiga „Podmorje Crne Gore“ autora Dragana Gačevića izazvala je veliko interesovanje i postala svojevsrtan katalog podmorskog muzeja u koje je „smješteno“ tridesetak brodskih olupina na dnu Jadrana.

- Knjiga je uspješno promovisana u više gradova Crne Gore i na taj način približila sliku našeg podmorja brojnim građanima naše države. Po knjizi je napravljena i prva crnogorska televizijska serija „Podmorje Crne Gore“. Scenarista serijala je Marija Čolpa, reditelj je Slobodan Šćepanović a ja sam autor podvodnih snimaka. Producent serijala je Ronilački centar Marina iz Herceg Novog. Serija ima dvanaest polučasovnih epizoda u HD rezoluciji. Prva epizoda je uvodna i ukratko prestavlja devet potoljenih brodova i jedan avion, a dvanaesta epizoda ukratko govore o dvanaest potopljenih brodova koji će biti u nastavku televizijskog serijala. Na poziv prijatelja iz Hrvatske knjiga i televizijski serijal „Podmorje Crme Gore“ imala je svoju promociju i u Zagrebu. Tom prilikom smo posjetili i Crnogorsku kuću u Zagrebu i Udruženje Crnogoraca u Hrvatskoj i poklonili im nekoliko knjiga. Njihovi predstavnici prisustvovali su promociji knjige i televizijskog serijala „Podmorje Crne Gore“. Nadam se da će se neko u Crnoj Gori zainteresovati i kupiti ovu seriju – kaže Gačević.

J. S. – D. C.

Postao vlasnik knjige „Podmorje Crne Gore“, zahvaljujuci svom badiju BOROV sa septembarskog ronjenja na Zanjicama
Hvala jos jednom Borov na lepom druzenju, jos boljem ronjenju i naravno knjizi koja zasluzuje sve reci hvale

Hvala i tebi . . .